Malta

Svatko tko je već bio na Malti, ovom je sredozemnom zemljom ili oduševljen ili razočaran. Ipak, dulje boraveći na tom otoku veća je vjerojatnost da će se zaljubiti u nju. Ne samo zbog uvijek lijepog vremena, kristalno čistog mora i niza živopisnih događanja koje nam nudi Malta, već i zbog nevjerojatno bogate povijesti, te zanimljivog i raznovrsnog kulturnog blaga.

Nije lako na prvi pogled shvatiti otkud toj državici, koja na zemljopisnoj karti predstavlja tek malu točkicu, tolika povijesna baština. Otočje, koje tvore najveći otok – Malta, upola manji – Gozo i egzotični, nenaseljeni – Comino, smješteno je u samom srcu Mediterana, na pola puta između Gibraltara i Sueskog kanala, otprilike 100 km južno od Sicilije i otprilike 200 km istočnije od Tunisa. Budući da se ovdje ukrštavaju glavni pomorski putovi, strateški položaj Malte je od davnina tako značajan da su je uvijek iznova osvajale nove sile, koje su željele ojačati svoju moć. Otuda i potječu masivne kule i monumentalne zidine, koje su pomogle hrabrim Maltežanima da odbiju brojne osvajače tijekom svoje burne povijesti.

Na tom je području život bujao već u kameno doba. U nadolazećim stoljećima, na Maltu su došli Feničani sa svojim navikama i običajima velikih trgovaca i putnika. Iza njih su slijedili Kartažani, Rimljani, Arapi, Germani i mnogi drugi. U srednjem vijeku na otoku su se naselili pripadnici viteškog reda iz Jeruzalema, danas poznatijega kao malteški viteški red, koji su se srčano borili protiv Turaka i spriječili ih da pokore i Maltu. Unatoč tome, vitezovi su vladali samo dva stoljeća, budući da je Napoleon na svom putu za Egipat Maltu priključio Francuskoj. Francuska vladavina trajala je vrlo kratko, jer su se stanovnici uz pomoć britanskog kraljevstva oduprli osvajačima već nakon dvije godine. Usprkos tome što je Malta bila izložena utjecajima tolikih naroda, od kojih je svaki položio svoj kamenčić u mozaik malteške povijesti, maltežanima je svejedno uspjelo sačuvati svoj vlastiti karakter prožet južnjačkim temperamentom. Maltežani su ponekad zapaljivi, ali prije svega izuzetno društveni, razgovorljivi i naprosto vole druge ljude. Ostali su vjerni svom jeziku, koji je kao stvoren za prilično sirov, ali zato ništa manje duhovit humor, često gotovo neprevediv. Samoodržanje je vjerojatno jedna od najvećih vrlina Maltežana. Kako bi se drugačije zaštitili od utjecaja svih naroda, koji su stoljećima pristizali na Maltu sa sobom donoseći svoj jezik i kulturu?

Istinsku ćete maltešku druželjubivost i temperament doživjeti ako se u ljetnim mjesecima, u vrijeme vikenda, uputite u jedno od sela, koje u dvodnevnoj „fešti“ slavi svog sveca zaštitnika. Za mnoge mještane, taj je praznik značajniji od Božića ili Uskrsa. Naime, to je praznik koji je samo njihov. Svaki će stanovnik dati sve od sebe da upravo njegovo selo priredi najbolju „feštu“. Cijelo je mjesto na nogama, stolovi se savijaju pod težinom malteških specijaliteta, a veselje i razdraganost sreću se na svakom koraku. Vanjski zidovi crkava su osvijetljeni tisućama raznobojnih žaruljica, a po praznično ukrašenim ulicama, uz pratnju orkestra i maski, slijevaju se procesije ljudi. Vrhunac „fešte“ je vatromet, koji je često veličanstveniji i od novogodišnjeg.

U brojnim restoranima bit će dovoljno prilika za kušanje malteških specijaliteta. Ponegdje jela još i danas pripremaju prema starim tradicionalnim receptima. Naime, malteška kuhinja je izuzetno raznolika. Na gotovo svakom jelovniku naći ćete jela engleske, talijanske, arapske i brojnih drugih kuhinja. Izbor svježih riba, povrća i voća je raznovrstan.

Sami Maltežani bi vam savjetovali da ih posjetite u proljetnim ili ranim ljetnim mjesecima, kada krajolik pokazuje svoju najljepšu stranu. Tek ozelenjeli travnjaci, narcise, gladiole i ljiljani u cvatu tvore čudesnu raznobojnu paletu. Čak i na područjima koja su u vrućem srpnju i kolovozu skoro potpuno ogoljela niče žuto cvijeće i zeleno raslinje. Cijeli krajolik, koji zabliješti u čudesnim bojama, pravi je magnet za fotografiranje.

Upravo će tako meta našeg fotografskog aparata ili kamere biti i bogato nasljeđe arhitekture kroz stoljeća. Hramovi Hagar Qim i Mnajdra, najstariji samostojeći hramovi na svijetu, posebno će vas oduševiti ako ih posjetite u jutarnjim satima ili u vrijeme zalaska sunca. Zatim je ovdje Valletta, predivan grad kojeg su izgradili malteški vitezovi. Iako je dulje vrijeme bila zapostavljena, raskošna arhitektura tog grada danas je opet zabljesnula u svom starom sjaju. Zanimljiva je i unutrašnjost otoka, gdje se smjestila nekadašnja prijestolnica otoka – Mdina. Zidinama okružen stari grad s mirnim uskim uličicama pravi je primjer i danas još živućeg srednjovjekovnog grada. Uzduž i poprijeko otoka nalazimo mnogobrojne crkve i razne druge znamenitosti koje svjedoče o bogatoj i raznovrsnoj povijesti.

Vaš fotoaparat neka uvijek bude spreman, jer mnogi motivi i događanja uz zanimljivu maltešku obalu zaslužuju da budu ovjekovječeni. Ljeti, kad je sunce na zenitu, kad na nebu nema ni oblačka, niti najmanjeg daška vjetra i kad svi krenu prema plažama, skrivene pješčane uvale i uvijek toplo more zovu ljetnim ludostima. A kad se vruće sunce sakrije i upale se prva svjetla, krenite na živopisne ulice pune lokala, pivnica i diskoteka. Tako bogat noćni život, kao što je upravo na Malti, teško ćete naći bilo gdje drugdje. Zato se prepustite glazbi i divljim ritmovima, neka vas ponesu kroz duge malteške noći!